Galerija SANU
Izložbu su priredili: Galerija Srpske akademije nauka i umetnosti Muzej nauke i tehnike
Autori: Vladimir Šolaja i Adela Magdić Autor postavke: Teodora Nedeljković
Reč je o studijskoj izložbi kojom se nastojalo da se prikaže razvoj inženjerstva u Kneževini, odnosno Kraljevini Srbiji, i da se sagleda inženjerstvo u celini , kao jedan od segmenata kulturno - civilizacijskog napretka Srbije. Neposredan povod za postavljanje izložbe bilo je navršavanje 125 godina od osnivanja Tehničarske družine u Beogradu, prvog udruženja tehničkih stručnjaka na Balkanu. DetaljnijeProdor inženjerstva na srpsko tle počinje tridesetih godina devetnaestog veka dolaskom prvih inženjera – stranaca. Tako su Franc Janke i baron Franc Kordon, inženjeri iz Austrijskog carstva od 1834/35. godine prvi državni službenici – »pravitelstveni indžiniri«.
U XIX veku u Srbiji je radilo oko 16 inženjera. Srpski inženjeri su sticali znanja u Srbiji ili u Evropi, gde su odlazili kao državni pitomci ili su se sami školovali. Međutim, plovina od ukupnog broja iženjera bili su stranci «iz preka».
Slično teškom sticanju slobode teklo je i napredovanje srpskog inženjerstva u prvim decenijama prošlog veka. Iako neobrazovan i samovoljan, knjaz Miloš je imao sluha da u uspostavljanju državne vlasti povlači prave poteze i u oblasti tehnike i tehnologije.
Započinjanje nastave na Tehničkom fakultetu Velike škole 1863. godine značilo je prekretnicu u školovanju srpskih inženjera posle pokušaja sa Indžinirskom školom 1846. godine i Jestestvolovno – tehničeskim odeljenjem Liceja 1853. godine. Iako je još za prve vlade knjaza Miloša bilo pokušaja industrijalizacije, Vojno - tehnički zavod u Kragujevcu je od 1853. godine bio prvo pravo industrijsko preduzeće u Srbiji.
Za razmah inženjerstva bila su veoma značajna pristupanja Srbije Metarskoj konvenciji 1872. godine i Uniji za zaštitu industrijske svojine 1884. godine. Za međunarodni promet Srbije takođe je bilo važno usvajanje pravila Latinske unije (izjednačavanje vrednosti dinara sa francuskim frankom) 1878. godine.
U celini posmatrano, pouzdano se može reći da je Srbija u periodu 1834 - 1914. godine prešla golem put. Tehnički zaostala zemlja s početka XIX veka uhvatila je korak sa Evropom početkom XX veka. Međutim, Prvi svetski rat prekinuo je napredovanje.
Ovom izložbom želelo se da se stvori slika inženjerstva u Srbiji u XIX veku. Mnoga pokrenuta pitanja, s jedne strane, i uništeni tragovi, s druge strane, uslovili su izbor tema i način njihovog prikazivanja. Međutim, još mnoga pitanja ostaju otvorena za dalja istraživanja u budućnosti.
Adela Magdić Vladimir Šolaja Katalog | | Путеви српског инжењерства током XIX века = The Course of Serbian Engineering in the Nineteenth Century / Владимир Шолаја, Адела Магдић. – Београд : САНУ : Музеј науке и технике, 1994 ([Смедерево] : ''Димитрије Туцовић''). – 92 стр. : илустр. ; 21 cm. – (Галерија Српске академије наука и уметности ; 74)
Тираж 1000. – Summary. |
|
|