Galerija nauke i tehnike SANU Đure Jakšića 2
Izložbu su priredili: Muzej nauke i tehnike Galerija nauke i tehnike SANU
autori: Zorica Civrić i Daniela Pejović autor postavke: Darko Nedeljković
Ovom izložbom Muzej nauke i tehnike obeležava Dan muzeja. Istog dana navršava se i 115. godina od kada je u Beogradu počela da radi prva javna termocentrala u Srbiji, iz koje je današnje gradsko jezgro dobilo električnu energiju za kućnu upotrebu i javnu rasvetu. Na prostoru te prve električne centrale, u Skender-begovoj ulici, broj 51, danas se nalazi Muzej nauke i tehnike.
Postavkom izložbe scenski je oživljen ambijent gradske kuće iz perioda dvadesetih godina 20. veka. Krajem 19. veka formiran je dom s prostornom strukturom koja je zadržana do danas. Kućne aktivnosti, koje su zbog kasnije elektrifikacije uglavnom pretrpele značajne promene i bile zadovoljene na kvalitetniji način, reprezentovane su sa 110 predmeta iz devet zbirki Muzeja. Ovi predmeti se po prvi put izlažu u javnosti.
Katalog izložbe osvetljava period rane, početne industrijalizacije, u kome su stvoreni uslovi za elektrifikaciju Srbije. Proces preobražaja i modernizacije Srbije do pojave elektrifikacije ne bi bio pravilno shvaćen, pa s toga ni pravilno ocenjen bez poznavanja opšte društvene istorije – političke, pravne, kulturne i socijalne, kao i bez sagledavanja načina socijalno-kulturnih oblikovanja i preobražaja društva. Junaci ovog procesa jesu ljudi čija su društvena obeležja, kulturna posebnost, način života, navike i običaji odredili brzinu i pravac tog preobražaja. DetaljnijeElektrifikacija je proces uvođenja električne energije u opštu upotrebu. Početkom elektrifikacije u Srbiji smatra se godina 1893, kada je 6. oktobra u Beogradu počela da radi javna termocentrala jednosmerne struje uz koje je osvetljeno današnje gradsko jezgro Beograda.
Vremenska odrednica „uoči elektrifikacije“ za gradska domaćinstva u Srbiji označava period od 1893. do početka tridesetih godina 20. veka. Do 1931. godine elektrificirani su skoro svi gradovi u Srbiji, upravni, privredni, obrazovni i kulturni centri. Međutim, u privatnim kućama i stanovima mogućnost upotrebe električne energije još uvek nije bila svima dostupna. Pred početak Drugog svetskog rata, godine 1939. elektrificirana je skoro trećina domaćinstava u zemlji. Elektrifikacija seoskih područja tekla je sporije i trajala je do kraja sedamdesetih godina 20. veka.
Na način i kvalitet porodičnog života u Srbiji znatan uticaj imao je i razvoj tehnike i tehnologije, koji je ostvarivan kroz više aspekata: primenu novih materijala u gradnji kuća, rešavanje problema snabdevanja vodom i odvoda nečistoća, primenu različitih sredstava za potrebe unutrašnjeg osvetljenja i grejanja, upotrebu aparata i naprava različite namene u postupcima pripremanja hrane i održavanja higijene tela i rublja, kao i u obavljanju radnih aktivnosti i upražnjavanju zabave i razonode. Katalog | | Живот у Србији уочи електрификације / Циврић Зорица.- Београд : Музеј науке и технике : Галерија науке и технике САНУ, 2008 (Београд : Inpress) .- 135 стр. : илустр. ; 24 cm.- (Галерија науке и технике САНУ ; бр. 8)
Текст штампан двостубично.- Тираж 500.- Прилог : Хронологија електрификације насељених места у Србији: стр. 76-79.- Напомене и библиографске референце уз текст.- Библиографија: 131-135.
-- Life in Serbia on the Eve of Electrification / Civrić Zorica.- 1 elektronski optički disk (CD-ROM) ISBN 978-86-7025-472-5
|
|
|